Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj

Bez kompleksa i straha o "zabranjenoj" temi

Večernji list, Panorama, 09.02.2002, piše Jure Ilić

Nazvavši knjigu "slobodnozidarskom čitankom", Šomen je dao do znanja da je riječ o nizu podataka koje svatko može znati, naučiti ili čitati i prenositi bez ikakva straha Slobodnozidarski kodeks

Poštuj Velikoga Graditelja Svih Svjetova!
Poštuj bližnjeg!
Ne čini zlo!
Čini dobro!
Pravi kult Velikog Graditelja Svih Svjetova sastoji se u primjerenu ponašanju. Zbog toga čini dobro iz ljubavi prema dobru.
Čini da tvoja duša uvijek bude čista, da bi dostojanstveno stupio pred Velikoga Graditelja Svih Svjetova.
Voli dobre, pomozi slabima, udalji zle, ali ne mrzi nikoga. Razgovaraj suzdržano s velikima, oprezno sa sebi ravnima, iskreno s prijateljima, nježno s djecom, ljubazno sa siromašnima.
Ne laskaj svome bratu, to je izdaja. Ako ti tvoj brat laska, strahuj da te želi potkupiti.
Slušaj glas savjesti.
Budi otac siromašnima, a svaki uzdah koji kod njih izazove tvoja grubost povećat će broj prokletstava koja će pasti na tvoju glavu.
Poštuj putnika namjernika, pomozi mu, njegova pojava za tebe je svetinja
Izbjegni rasprave, spriječi uvrede:
Potrudi se da uvijek budeš u pravu.
Poštuj žene. Ne zloupotrijebi nikad njihovu slabost i radije umri nego da ih obeščastiš. :
Ako ti Veliki Graditelj Svih Svjetova - podari dijete, zahvali mu se.
Budi tom djetetu božanska prilika.
Učini da do desete godine strahuje od tebe, da te do dvadesete godine voli i da te do smrti poštuje.
Do desete godine budi mu učitelj, do dvadesete otac, do smrti prijatelj.
Važnije je da mu preneseš dobre principe nego dobre manire; omogući mu prosvijećeni odgoj radije nego frivolnu eleganciju.
Odgoji ga da postane pošten čovjek, prije nego okretan čovjek.
Ako se stidi svoga stanja, to je zbog tvoje gordosti; ona je znak da mjesto koje zauzimaš nije to što te uzdiže ili degradira, nego način na koji ga ti doživljavaš.
Studiraj, i neka ti to koristi, gledaj i oponašaj, razmišljaj i radi.
Neka sve bude na korist tvojoj braći, to je kao da radiš za samoga sebe.
Budi svugdje zadovoljan svime i zbog svega.
Raduj se pravdi, neka te rasrdi nejednakost, pati ne sažalijevajući samoga sebe.
Ne ocjenjuj olako tuđe postupke.
Nikad ne prekoravaj, a hvali još manje. Zadatak je Velikoga Graditelja Svih Svjetova, koji kuša srca, da ocjenjuje njihova djela.
 

Slobodno zidarstvo jedna je od najintrigantnijih tema svakom prosječnom znatiželjniku, sklonom tajnovitim, mračnim ili mističnim društvima, organizacijama i udrugama. Masonerija kao da je naručeno štivo svima onima koji bi htjeli prodrijeti u tajni svijet simbola i obreda, a kako je još uvijek zatvoreno društvo biranih ljudi na dobrom glasu, slobodno zidarstvo kao da mami nove istraživače, oponente i kritizere podjednako. Riječ je o globalnoj pojavi, a ni Hrvatska u tome nije iznimka.

No, posebnost odnosa prema slobodnom zidarstvu u Hrvatskoj ima i drugu stranu. Činjenica je da hrvatsko slobodno zidarstvo ima stare i duboke korijene, ravne onima u Europi. No, to nije smetnja različitim kritičarima svih vrsta.

Nerijetko prilično neupućenima, da upravo slobodne zidare proglase jednim od najvećih neprijatelja Hrvatske i hrvatstva uopće.

Izlazak iz ilegale

Ono što su dakle naši prosječni znatiželjnici godinama pokušavali saznati o slobodnom zidarstvu iz rijetkih dostupnih knjiga, primjerice iz najpopularnije oMasonstvo i Hrvatio Ivana Mužića, bilo je više nego skromno. Upravo je Mužićeva knjiga primjer tipičnoga skrivenog straha od slobodnog zidarstva. Premda se autor upinjao istražiti tu temu, njegovi su pokušaji ostajali na razini većeg feljtona.

Dok su jedni podaci crpljeni iz svima dostupne grade, drugi dio bio je zapravo serviran iz arhiva Udbe i sličnih policijskih izvora, pa je ta knjiga zapravo bila plošni, jednostrani prikaz fenomena koji zaslužuje znatno širu i stručniju elaboraciju.

Stvarnost je, s druge strane, išla svojim tijekom, pa je činjenica da je u Hrvatskoj osnovana Velika loža bila zanimljiva jedino žutom tisku, kojemu je najveća senzacija bila objavljivanje imena osnivača. A oni su jednostavno postupili po zakonu: prijavili svoje udruženje, priložili statut i sve ono što zakonodavac zahtijeva u takvim slučajevima, dakle bez ikakve tajnovitosti.

Rijetki tekstovi po novinama svjedočili su da se ipak nešto događa. Najprije je početkom devedesetih objavljeno postojanje tzv. Deputacijske lože "Illyria", koju su osnovali zajedno hrvatski i slovenski slobodni zidari, uz podršku i pomoć Austrijanaca. Nedugo potom, objavljen je i novinski razgovor s Branimirom Horvatom, starješinom lože "Hrvatska vila", a poslije se saznalo i za utemeljenje Velike lože Hrvatske (VLH). Slobodno zidarstvo izlazilo je polako iz "ilegale".

Nedavno se je iz tiska izašla vrlo zanimljiva knjiga "Amenkamen, slobodnozidarska čitanka" Branka Šomena, u izdanju zagrebačkog "Lumena". Autor dvadesetak knjiga i niza filmskih scenarija, Šomen se pokazao kao dobar istraživač, upućen u mnoge nijanse predmeta kojim se pozabavio. Da je riječ o ozbiljnom autoru, ilustrira i podatak da mu uskoro u Ljubljani izlazi knjiga "Povijest slobodnog zidarstva u Sloveniji".

Svijet u sjeni

Već nakon prvog prelistavanja Šomenove knjige, čitatelj, bio upućen ili ne, mora priznati da je 250 stranica ispunjeno uzbudljivim štivom. Šomen je knjigu podijelio, očito simbolično, na 33 poglavlja, razvrstavajući gradu od one povijesne, preko različitih dokumentarnih materijala, do enciklopedijskih zapisa o slobodnom zidarstvu ili autorskih tekstova pojedinaca za koje se bez sumnje zna da su bili slobodni zidari ili jednostavno simpatizeri. Navedimo neka spomenuta ili citirana imena: J. G. Fichte, L. N. Tolstoj, Oscar Wilde, G. E. Lessing, A. S. Puškin, Mark Twain, Stendhal, Karel Čapek, Winston Churchill itd. Domaća imena su još intrigantnija: Vladimir Vidrić, dr. Milan Prelog, Miroslav Feldman, Josip Horvat, Antun Barac, Jozo Kljaković, Ivo Andrić i mnogi drugi.

Šomen zapravo pokušava proniknuti u tajne jednog svijeta u sjeni, objektivno predstavljajući najrazličitiju gradu. Ono što je običnim smrtnicima tajna, Šomenu je tek štivo koje izlaže bez suvišnog okolišanja. Niz uglednih imena iz svjetske povijesti i književnosti ili onih iz našega kulturnog miljea bit će senzacija samo onima koji su potpuno neupućeni u funkcioniranje slobodnog zidarstva. Neke činjenice, poput one da je to društvo pozvanih ljudi na dobrom glasu, koji rade "u korist svoje države i naroda", pokazuje da su neopravdani u nas uvriježeni strahovi od "masonerije".

"Slobodnozidarska čitanka"

Nazvavši knjigu "slobodnozidarskom čitankom", Šomen je dao do znanja da je riječ o nizu podataka koje svatko može znati, naučiti ili čitati i prenositi bez ikakva straha. Utoliko je zanimljivije da autor donosi, primjerice, hijerarhiju slobodnozidarskih stupnjeva, podatke o osnovnim, ali i svim drugim "redovima", kao i nizove podataka koji domaćim čitateljima dosad nigdje i nikad nisu bili dostupni. Ponajprije se to odnosi na broj loža, članova, brojnost majstora, kao i precizne podatke o osnivanju i unošenju svjetla u Veliku ložu Hrvatske.

Primjerice, autor navodi da danas u sklopu Velike lože Hrvatske djeluju četiri lože, od čega tri u Zagrebu ("Hrvatska vila", "Grof Ivan Drašković" i "Tri svjetla"), te jedna u Rijeci ("Ormus"). Knjiga prikazuje i niz nepoznatih ilustracija, kao i bižue hrvatskih loža. Autorov trud posebno je uočljiv u istraživanju povijesti hrvatskog slobodnog zidarstva, od onog najranijeg u 18. stoljeću, pa sve do događaja između dvaju svjetskih ratova. Autor takoder navodi podatak da je Veliku ložu Hrvatske priznala 1999. i Velika ujedinjena loža Engleske, koja se smatra "majkom svih loža". U međuvremenu, VLH priznalo je još trideset i šest Velikih loža iz Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Japana i Australije.

Danas zvuči nevjerojatno da su prvi hrvatski slobodni zidari imali svoje radove "pod vedrim nebom", u nekakvim krčmama ili gostionicama. Vremena su drukčija, pa ne čudi da je slobodno zidarstvo, zabranjeno podjednako i u NDH i u SFRJ, bilo probuđeno osamostaljivanjem Hrvatske, pa je i administracija pokojnog predsjednika Tuđmana omogućila osnivanje Velike lože Hrvatske bez suvišnih pitanja.

Knjiga "Amenkamen" Branka Šomena mnoge će ostaviti bez daha. Njezina pojava uistinu predstavlja pravo iznenađenje na domaćoj medijskoj sceni, a autor je postigao da bez kompleksa, straha ili predrasuda govori o temi koja je dugo bila "zabranjena" ili sablažnjiva među Hrvatima, premda, eto, i kroz slobodno zidarstvo Hrvati spadaju u europski kulturni krug.