Masonski zastor osječkoga HNK

Razgovor sa Đurom Vanđurom, ravnateljem Strossmayerove galerije starih majstora

MASONSKI ZASTOR OSJEČKOGA HNK

Zastor Bele Čikoša Sesije u osječkom HNK može se dvoznačno čitati:
na njemu ima simbola slobodnog zidarstva,
tvrdi povjesničar umjetnosti Đuro Vanđura.

Razgovarala Patricia Kiš
 

Đuro Vanđura trenutačno radi na nastavku monografije o Beli Čikošu Sesiji, proučavajući oko 400 njegovih crteža i skica u Strossmayerovoj zbirci, kojoj je ravnatelj.

Prvu monografiju do 1902. godine napisao je bivši ravnatelj Vinko Zlamalik. Uz usporedbu Čikoševa kazališnog zastora u Osijeku s onim Bukovčevim u Zagrebu, Đuro Vanđura nam otkriva nove detalje o pripadnosti tog slikara slobodnom zidarstvu.

- Hrvatska moderna ima dva velika zastora, na početku Bukovčevo platno iz 1895., izrađeno za zagrebački HNK, a na kraju Čikoševo platno iz 1916. godine za osječki HNK. Prvi je osvješćenje hrvatstva u Zagrebu, a drugi je internacionalizacija hrvatstva u Osijeku. Bukovčev zastor je po svom programu vrlo bitan u povijesti i kulturi Hrvatske. S druge strane, internacionalni Čikošev zastor je kompozicija u slavu, tzv. kraljevske umjetnosti i vrhunac je simbolizma. Po svojemu programu to je slika kakvu nitko drugi na svijetu nema.

Zašto je zastor prema Čikoševim skicama tek kasnije napravljen?

- Taj zastor je izveden tek 1995. godine, a izveo ga je Rudi Labaš. Osječani su se u to doba, 1916. godine, protivili takvu internacionalizmu. Oni su očekivali za Osijek nešto više lokalnog karaktera. Očekivali su velike Slavonce tipa Kozarca, Reljkovića, Strossmayera, slavonske seljake, kolinje, zasmetao ih je taj simbolistički koncept slobodnog zidarstva.

Koji su to simboli slobodnog zidarstva na zastoru?

- Čikoš je samog sebe portretirao kao slobodnog zidara ispred kojega se nalaze kutomjer, visak, šestar, udovička vreća, kamen i simbolistička pregača, a tu su i templari, Saloma koja pleše i kralj Salomon. Tri stube vode do kocke na kojoj stoje skulpture Herakla, Atene i Afrodite, što mogu biti i masonski simboli Snage, Mudrosti i Ljepote. No, sve likove koji stoje u apsolutnom simbolističkom konceptu napravio je u dvoznačnosti; kraj kocke prva dominantna figura može biti Reljković kao lokalni slavonski prosvjetitelj, ali jednako tako može biti i grof Drašković koji je internacionalni, prosvjetiteljski čovjek koji je donio slobodno zidarstvo, taj internacionalizam u Hrvatsku. U liku s druge strane kocke ljudi prepoznaju Josipa Kozarca, ali jednako tako to može biti i Goethe, koji je mnogo radio na narodnoj predaji upravo iz naših krajeva. Likovi Strossmayera ili Maksimilijana Vrhovca, također slobodnog zidara, jednako pripadaju internacionalnoj kulturi.

Čikoš se spominje u knjizi Ivana Mužića "Masonstvo u Hrvata",ˇ u kojoj je i reprodukcija lože masonskoga hrama Ljubavi bližnjeg?

- Ta se loža nalazila u jednoj kući u Mošinskoj ulici 22 (danas Nazorova). Tu su bile tri slike s prikazima povijesnih zidara, između kojih su Herkul, Atena i Afrodita kao alegorije Snage, Mudrosti i Ljepote. Slike su maknute '30-ih godina kada je loža rasformirana, od kada im se gubi svaki trag.